Prekomjerna anksioznost: uzroci, vrste i kako prevladati

Jeste li se ikada osjećali iznenada neugodno kada ste bili u gomili? Ili osjećate pretjeranu tjeskobu zbog određenih stvari i teško vam je regulirati te osjećaje? To bi mogao biti znak anksioznog poremećaja. Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja, koji mogu 'proganjati' ljude u različitim situacijama i stanjima ovisno o vrsti poremećaja. To se može dogoditi svima i naravno postoji rizik od ometanja svakodnevnog života.

Što uzrokuje pretjeranu anksioznost?

Uzrok pretjerane tjeskobe još nije sa sigurnošću poznat. Međutim, postoji nekoliko čimbenika koji mogu uzrokovati pretjeranu tjeskobu.
  • faktor nasljeđa

    Prekomjerna tjeskoba može biti uzrokovana nasljednošću. Psiholozi sa Sveučilišta Cleveland kažu da je 30-40% socijalnih anksioznih poremećaja povezano s genetskim čimbenicima.
  • Ikad doživljena nasilničko ponašanje ili nasilje

    Istraživanja pokazuju da simptomi pretjerane anksioznosti mogu početi već u dobi od 8 godina. Ako povučete crtu unatrag, to je obično povezano s uznemiravanjem, nasiljem ili maltretiranjem (nasilničko ponašanje) koje je doživjela osoba.
  • Stres

    Stres i nepodržavajući čimbenici okoliša također mogu izazvati osjećaj pretjerane tjeskobe. Na primjer, kada dijete često doživljava pritisak u školi ili čak u obiteljskom okruženju.

    Osim toga, dugotrajna teška opterećenja, na primjer zbog psihičkog stresa, obiteljskih problema ili financijskih poteškoća, također mogu biti uzrok pretjerane tjeskobe.

Pročitajte također: Razumijevanje što je nesigurno i njegovih uzroka

Kada se može pojaviti pretjerana anksioznost?

Zapravo, anksiozni poremećaji nisu uvijek karakterizirani neobičnom tjeskobom. Simptomi pretjerane tjeskobe mogu biti u obliku osjećaja nervoze u određenim uvjetima kao što su javno govorenje, vježbanje na mjestima s puno ljudi, upoznavanje novih ljudi i tako dalje. Ali za ljude koji se često osjećaju pretjerano tjeskobno, interakcija s drugim ljudima može povećati samu tjeskobu. Utjecaj na duge staze, čak imaju tendenciju da biraju poslove koji se obavljaju sami.

Vrste pretjeranog anksioznog poremećaja

Prekomjerna tjeskoba koja nastaje zbog prekomjernih anksioznih poremećaja može biti uzrokovana nekoliko vrsta, i to:

1. Generalizirani anksiozni poremećaj

Obilježja generaliziranog anksioznog poremećaja odngeneralizirani anksiozni poremećaj (GAD) je pretjerana briga, strah ili tjeskoba koja traje najmanje 6 mjeseci. Za razliku od normalne anksioznosti prije nego što nešto učinite, kao što je briga prije polaganja ispita, osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem mogu se osjećati tjeskobno bez ikakvih očitih stresora. Osim pretjerane tjeskobe, mogu se pojaviti i drugi simptomi:
  • Teško je donijeti odluku
  • pretjerano razmišljanje situaciju i stalno razmišljati o najgorem mogućem
  • Nesanica
  • Umorni ili lako umorni
  • Mišići se osjećaju ukočeni i napeti
  • Teško se koncentrirati
  • Nervozan ili lako preplašen
  • Lupanje u prsa
  • Hladan znoj

2. Napadi panike

Napadi panike ili panični poremećaj su anksiozni poremećaji koji se pojavljuju iznenada i vrlo su intenzivni. Kada nastupi napad panike, bolesnik također ne samo da osjeća pretjeranu anksioznost, već može osjetiti i fizičke simptome kao što su lupanje srca, bol u prsima i nedostatak daha. Panični poremećaj se može pojaviti bez ikakvog specifičnog uzroka, ili ga može potaknuti određeno stanje ili predmet. Ovo se može dogoditi svakome. Kada osoba ima napad panike, može se osjećati bespomoćno ili kao da ima srčani udar, do te mjere da se osjeća kao da će umrijeti. Iako panični poremećaj zapravo nije fatalan, za oboljele može biti vrlo zastrašujući.

3. Fobija

Fobija je anksiozni poremećaj koji uzrokuje da oboljeli doživi pretjerani strah od predmeta, situacije ili mjesta. Neke od fobija koje možda čujete često uključuju fobiju od uskih prostora, visina, insekata ili čak fobiju od letenja u zrakoplovu. Ljudi koji pate od fobija obično shvaćaju da je njihov strah iracionalan, ali još uvijek ne mogu napustiti fobiju. Strah koji doživljavaju ljudi koji pate od fobija također se razlikuje od običnog straha. Kada ste suočeni s fobičnom situacijom ili predmetom, ono što ćete osjećati je vrlo intenzivan strah i može čak dovesti do napada panike. Pročitajte također: Filofobija ili fobija od zaljubljivanja, razlog zašto su mnogi sami

4. Socijalni anksiozni poremećaj

Socijalni anksiozni poremećaj je poremećaj koji uzrokuje da oboljeli osjećaju pretjeranu anksioznost u svojim svakodnevnim interakcijama. Aktivnosti koje uzimamo zdravo za gotovo, poput govora u javnosti ili pozdravljanja drugih ljudi, mogu izazvati ovaj socijalni anksiozni poremećaj. Anksioznost koju osjećaju oboljeli može biti vrlo intenzivna i utjecati na njihov fizički izgled, poput ubrzanog rada srca i hladnog znoja. Zapravo, uobičajeno je osjećati tjeskobu u određenim društvenim situacijama. Razlika je u tjeskobi koju osjećaju ljudi sa socijalnim anksioznim poremećajem ili socijalnim anksioznim poremećajemsocijalni anksiozni poremećaj previše da bi ometalo kvalitetu svakodnevnog života.

5. Posttraumatski stresni poremećaj

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) ili posttraumatski stresni poremećaj je anksiozni poremećaj uzrokovan posebno zastrašujućim ili traumatskim događajem. Simptomi PTSP-a uključuju: Bljesak natrag ili stalno prisjećanje na strašne događaje, noćne more i pretjeranu tjeskobu.

6. Opsesivno kompulzivni poremećaj

Opsesivno kompulzivni poremećaj (OCD) ili opsesivno-kompulzivni poremećaj je vrsta kroničnog poremećaja u kojem oboljeli imaju nekontrolirane misli i/ili ponašanja za koja smatraju da ih trebaju kontinuirano činiti. Neka tipična ponašanja osoba s OKP-om su provjeravanje stvari iznova i iznova, strah od prljavštine i jaka želja da se stvari rasporede određenim redoslijedom ili simetrijom.

Kako se nositi s pretjeranom tjeskobom?

Prevladavanje problema s mentalnim zdravljem, uključujući liječenje pretjerane anksioznosti, nije tako jednostavno kao uzimanje lijekova i osjećanje učinaka na tijelo. Štoviše, ono što se kontrolira je pitanje ponašanja, a ne samo pitanje tjelesne bolesti. Unatoč tome, još uvijek postoje koraci za prevladavanje pretjerane tjeskobe, kao što su:

1. Konzultacije sa specijalistom za mentalno zdravlje

Za osobe koje pate od pretjerane anksioznosti, nema štete u savjetovanju sa stručnjacima kao što su psihijatri, savjetnici ili psiholozi. Pogotovo ako stanje pretjerane anksioznosti često ometa bolesnikove aktivnosti. Liječnik će dijagnosticirati stanje koje doživljavate, uključujući vrstu pretjerane anksioznosti koju doživljavate ili trebate li uzimati lijekove.

2. Terapija

Općenito, simptomi socijalnog anksioznog poremećaja će se liječiti psihološkom terapijom, kao što su govorne vježbe do medicinskog liječenja. Liječenje treba biti prilagođeno simptomima svake osobe.

3. Liječenje

Kao i kod prethodne točke, liječenje pretjerane anksioznosti također može biti opcija. Obično se antidepresivi za liječenje socijalnog anksioznog poremećaja uzimaju dulje vrijeme. Uz konzumaciju ovog lijeka povećavat će se i granica tolerancije na okolne društvene uvjete. Doza, trajanje i vrsta lijeka također se moraju prilagoditi simptomima

4. Grupa za podršku

Osjećaj na isti način s ljudima koji pate od istih simptoma je smirujući osjećaj. Za osobe koje imaju simptome pretjerane anksioznosti, pronađite grupa za podršku što olakšava dijeljenje. Vrlo je važno rano otkrivanje od strane roditelja ili voljenih osoba. Prekomjerna anksioznost i socijalni anksiozni poremećaj često se brkaju sa sramežnošću. Iz tog razloga, roditelji ili bilo tko drugi koji osjeća da njihovi voljeni doživljavaju pretjeranu anksioznost mogu surađivati ​​s psihijatrom kako bi im pružio terapiju. Ne manje važna, pretjerana tjeskoba prirodna je emocija koju svi ljudi imaju. Ništa nije nemoguće. Svatko se sigurno može oporaviti i pomiriti sa socijalnim anksioznim poremećajem i njegovim simptomima poput pretjerane tjeskobe.

5. Vježbanje

Vjerovali ili ne, tjelovježba može biti način prevladavanja pretjerane tjeskobe. Jer aktivna tjelovježba može pomoći tijelu da oslobodi endorfine i hormone serotonina koji vas mogu učiniti emocionalno sretnijima. Vježbajte barem 30 minuta tijekom 3-5 dana. Nemojte misliti da je vježbanje teret, zabavite se vježbajući u teretani s novim prijateljima. [[related-article]] Pretjerana tjeskoba ne može nestati bez liječničkog liječenja. Stoga se trebate posavjetovati s psihologom ili psihijatrom, ako vi ili vaši najbliži doživite pretjeranu tjeskobu koja je ometala vaše svakodnevne aktivnosti ili društveni život, osobito ako se ovi osjećaji javljaju uz misli o samoubojstvu ili samoozljeđivanju.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found