Opasnosti samodijagnoze mentalnih poremećaja na koje treba obratiti pozornost
Nakon nedavne galame u filmu Joker, kao i obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada, ponovno se naveliko raspravljalo o pitanju mentalnog i mentalnog zdravlja. S jedne strane, to je napredak, da ljudi počinju pokazivati svoju zabrinutost za zdravlje i mentalne poremećaje, te brinuti o ljudima koji su preživjeli. No, nažalost, postoji i trend da se bez konzultacije s psihijatrom osjećate da imate psihički poremećaj. Čin vjerovanja da sam pati od poremećaja ili bolesti poznat je kao samodijagnoza. Čak i ako mislite da pokazujete određene psihološke simptome, sami dijagnosticirati je opasno jer ne znači nužno da zapravo patite od psihičkog poremećaja u koji vjerujete. 
Samodijagnoza riskira pogrešnu dijagnozu ako odmah ne zatražite stručnu pomoć i učinite samodijagnoza Ako on ili ona ima anksiozni poremećaj, postoji rizik od preskakanja liječenja zbog stanja aritmije ili poremećaja srčanog ritma. Mnogo je kriterija koje osoba mora zadovoljiti, da bi joj psihijatar postavio dijagnozu, da ima određeni psihički poremećaj. Simptomi jednog mentalnog poremećaja, s drugim mentalnim poremećajima, također često imaju sličnosti. Međutim, ova akcija je pogrešan put. 
Posjetite psihijatra, ako mislite da imate psihički problem. Iako razumijevanje simptoma ili pokazivanje rezultata kviza može biti korisno, dijagnozu trebaju postaviti samo stručnjaci. Jer psiholozi i psihijatri su doista kompetentni, imaju znanje i prošli su niz edukacija, kako bi razumjeli psihičko stanje osobe. Osim toga, objektivniji su u istraživanju problema koji vas muče. [[Povezani članak]]
Što je samodijagnostika?
Samodijagnoza je pokušaj samodijagnoze na temelju informacija dobivenih neovisno iz neprofesionalnih izvora, poput prijatelja ili obitelji, čak i prošlih iskustava. Zapravo, samodijagnozu može odrediti samo stručno medicinsko osoblje. Proces do prave dijagnoze je vrlo težak, čak i kada se obratite dva različita liječnika, rezultati nisu nužno isti. Dijagnoza se mora postaviti na temelju vaših simptoma, pritužbi, povijesti bolesti i drugih čimbenika. Kada sami postavljate dijagnozu, često na temelju informacija koje imate zaključujete fizički ili psihički zdravstveni problem.Opasnost samodijagnoza na psihičke poremećaje koji nisu nužno doživljeni
U najmanju ruku, postoje dvije mana i opasnosti samodijagnoza na mentalne poremećaje, koje ne morate nužno doživjeti. Obje ove opasnosti dovode vas u opasnost od pogrešne dijagnoze (pogrešne dijagnoze), kao i od pogrešnog rukovanja.1. Rizik od pogrešne dijagnoze
Prva opasnost je rizik od pogrešne dijagnoze, što će negativno utjecati na sebe. Na primjer, postoji netko tko to radi samodijagnoza da pati od anksioznog poremećaja. Zapravo, ako želi potražiti pomoć liječnika, postoji još jedna mogućnost u obliku fizičkih simptoma koje doživljava. Možda ono što je doživio nije psihički poremećaj, već fizička bolest koja se mora liječiti, kao što je stanje aritmije.
Samodijagnoza riskira pogrešnu dijagnozu ako odmah ne zatražite stručnu pomoć i učinite samodijagnoza Ako on ili ona ima anksiozni poremećaj, postoji rizik od preskakanja liječenja zbog stanja aritmije ili poremećaja srčanog ritma. Mnogo je kriterija koje osoba mora zadovoljiti, da bi joj psihijatar postavio dijagnozu, da ima određeni psihički poremećaj. Simptomi jednog mentalnog poremećaja, s drugim mentalnim poremećajima, također često imaju sličnosti. Međutim, ova akcija je pogrešan put. 2. Rizik od pogreške u rukovanju
Druga opasnost je rizik od pogrešnog rukovanja načinom na koji se nosite s distrakcijama, što možda zapravo nećete osjetiti. Na primjer, postoji opasnost od uzimanja ilegalnih droga. Ovi lijekovi, osim što su ilegalni, mogu uzrokovati i nuspojave, interakcije lijekova, pogreške u načinu uzimanja, pa čak i pogreške u doziranju. Također ne smijete uzimati tuđe lijekove koje ne mogu uzimati svi. Jedna vrsta lijeka može biti sigurna za vaše kolege, ali to se ne odnosi nužno na vas. Nemojte uzimati lijek, bez uputa liječnika. Ne samo to, opasno je samodijagnoza drugi je da vas natjeraju da odgađate savjetovanje s psihijatrom i dobijete najprikladniji tretman. Prema riječima stručnjaka, radi samodijagnoza a vjerovanje da patite od određenog psihičkog poremećaja ne pomaže vam da se oporavite. Naprotiv, ova radnja riskira pogoršanje vašeg psihičkog stanja.Potražite pomoć od liječnika, ako osjetite simptome određenih psihičkih poremećaja
Obilje informacija na internetu, kao što su simptomi određenih psihičkih poremećaja, kvizovi o mentalnom zdravlju ili informacije o lijekovima za mentalne bolesti, mogu vam poslužiti samo kao referenca za posjet psihologu ili psihijatru.
Posjetite psihijatra, ako mislite da imate psihički problem. Iako razumijevanje simptoma ili pokazivanje rezultata kviza može biti korisno, dijagnozu trebaju postaviti samo stručnjaci. Jer psiholozi i psihijatri su doista kompetentni, imaju znanje i prošli su niz edukacija, kako bi razumjeli psihičko stanje osobe. Osim toga, objektivniji su u istraživanju problema koji vas muče. [[Povezani članak]] 
