cultureaftercomputation.com

Srce je jedan od najvitalnijih organa u tijelu. Razlog je u tome što srce funkcionira da pumpa krv kroz tijelo kroz krvožilni sustav. Srce radi tako što otkucaje 60-100 puta u minuti ili otprilike 100 tisuća puta dnevno, što je ekvivalentno 2,5 milijardi puta u životu. Osim toga, srce pumpa približno 70 cc krvi/otkucaj ili manje od 227 milijuna L za cijeli život, što je ekvivalentno kruženju 100 tisuća km krvnih žila koje se hrane iz srčanih arterija. Stoga je održavanje zdravlja srca vrlo važno kako biste izbjegli rizik od srčanih bolesti. Jedan od načina otkrivanja srčanih bolesti je rano prepoznavanje znakova i simptoma srčanog udara.

Vrste srčanih bolesti na koje treba paziti

Kardiolog u bolnici Awal Bros, dr. Andriga Dirgantomo, Sp.JP, FIHA, rekao je da cijela struktura srca može doživjeti abnormalnosti ili bolesti. Vrste srčanih bolesti na koje treba obratiti pažnju su:

• Kongenitalna srčana bolest (CHD)
• bolest srčanih zalistaka
• Koronarna bolest srca

Bolesti srca mogu se pojaviti od rođenja (kongenitalne), zbog abnormalnosti u formiranju srca, te koronarne bolesti srca. „Ono od čega se najviše strahuje i koje je javnosti poznato je koronarna bolest srca jer može uzrokovati iznenadnu srčanu smrt“, rekao je dr. Andriga. Prema riječima dr. Andriga, evo nekih detalja o srčanim bolestima na koje treba pripaziti:

1. Kongenitalna srčana bolest (CHD)

Kongenitalna srčana bolest nastaje zbog abnormalnosti u formiranju srca kada je fetus još u majčinoj utrobi. Kongenitalna srčana bolest može biti:

• Defekti u septumu srca
• Prisutnost krvnih žila koje se ne zatvaraju
• Položaj krvnih žila se mijenja
• Kombinacija različitih srčanih mana.

Općenito, CHD je podijeljen u dvije različite kategorije, naime stanje djeteta ne izgleda plavo (necijanotična CHD) i stanje djeteta izgleda plavo (cijanotična CHD). Što se tiče liječenja, ovisi o vrsti koronarne bolesti srca.

2. Bolest srčanih zalistaka

Bolest srčanih zalistaka može biti suženje ili proširenje promjera zaliska. Najčešće bolesti srčanih zalistaka su mitralna stenoza i aortna stenoza. Bolest srčanih zalistaka općenito je uzrokovana reumatskim bolestima i infekcijama. Pritužbe na ovu bolest uključuju otežano disanje tijekom aktivnosti, a mogu se pojaviti i kada je bolest dosta teška. Kada liječnik obavi pregled stetoskopom, otkucaji vašeg srca bit će nepravilni (nenormalni). Zatim će kardiolog zamoliti pacijenta da napravi ehokardiografiju, koja ima za cilj jasnije vidjeti strukturu srca. Ako je potrebno, može se izvesti operacija za liječenje bolesti srčanih zalistaka.

3. Koronarna bolest srca

Ova bolest može biti uzrokovana sužavanjem srčanih arterija zbog ateroskleroze, odnosno nakupljanjem plaka u stijenkama koronarnih arterija (žila koja doprema krv do srčanog mišića). Koronarna bolest srca je vodeći uzrok smrti u svijetu. Razlog, koronarna bolest srca može uzrokovati srčani udar i uzrokovati iznenadnu smrt oboljelih. Doktor Andriga je također objasnio da je iznenadna srčana smrt smrt koja se javlja u roku od nekoliko minuta do sat vremena nakon pojave simptoma. Glavni uzrok su bolesti srca. Iznenadna srčana smrt je smrt kojoj se ne svjedoči (nesvjedok). "Srčani poremećaji su možda bili poznati, ali vrijeme i način smrti ne mogu se predvidjeti", rekao je.

Kako može doći do srčanog udara?

Srčani udar može biti posljedica naglog zaustavljanja ili smanjenja opskrbe krvlju srčanog mišića. To uzrokuje sužavanje ili začepljenje srčanih žila krvnim ugrušcima. Srčani udar može imati nekoliko posljedica, uključujući:

• Učinci na srce: oštećenje srčanog mišića i abnormalnosti srčanog ritma ili iznenadni zastoj srca.
• Učinci na tijelo: oštećenje organa zbog nedostatka opskrbe krvlju.

Srčani udari se mogu dogoditi bilo kada i bilo gdje. Stoga je važno što ranije otkriti bolesti srca. [[Povezani članak]]

Kako spriječiti bolesti srca

Očekuje se da će smrtnost uzrokovana bolestima srca nastaviti rasti svake godine. Provođenje zdravog načina života vrlo je važno za održavanje zdravlja srca. Evo nekoliko koraka koje možete poduzeti kako biste spriječili bolesti srca:

• Prestati pušiti.
• Hranite se zdravo, po potrebi se posavjetujte s nutricionistom.
• Smanjite višak kilograma.
• Smanjite unos visokokalorične hrane.
• Smanjite unos soli.
• Smanjite unos hrane koja sadrži masnoće.
• Smanjite konzumaciju alkohola.
• Povećajte unos voća, povrća i žitarica.
• Redovito povećavajte tjelesnu aktivnost, najmanje 30 minuta dnevno 3-4 puta tjedno.

U nastavku se nalazi količina i način izračunavanja indeksa tjelesne mase, opsega struka, krvnog tlaka, razine masnoća u krvi i normalne razine šećera u krvi koji mogu biti vaša referenca.

• Indeks tjelesne mase: (TW/TB2) < 25 kg/m2
• Centralna pretilost (opseg struka), muškarci: > 94 cm i žene: > 80 cm.
• Krvni tlak manji od 140/90 mmHg.
• Razina masti u krvi. Ukupni kolesterol < 190 mg/dL. LDL kolesterol 40 mg/dL. Trigliceridi <180 mg/dL povećat će rizik.
• Šećer u krvi. Dobar cilj za šećer u krvi je: natašte 91 – 120 mg/dL. Postprondijalna 136 – 160 mg/dL. HbA1C <7%.

Ne bi vam škodilo da napravite zdravstveni pregled, pogotovo ako postoje članovi obitelji koji imaju povijest koronarne bolesti srca ili bliski srodnici pacijenata s preranim koronarnim bolestima srca (muškarci mlađi od 55 godina i žene mlađe od 65 godina). Svakako se redovito konzultirajte s kardiologom. Na taj način, ako osjetite znakove srčane bolesti, može se otkriti i dati daljnje liječenje. Izvor osoba:

dr. Andriga Dirgantomo, Sp.JP, FIHA

kardiolog

Bolnica Awal Bros, West Bekasi