cultureaftercomputation.com

Imate li naviku grickati usne? Grickanje usana jedan je od najčešćih načina na koji ljudi doživljavaju tjeskobu ili kada su nervozni. Kod nekih ljudi grizenje usana može postati navika koja loše utječe na svakodnevni život. Na primjer, ljudi s ovom nervoznom navikom mogu osjetiti bolne rane i crvenilo usana. Nažalost, mnogi ljudi koji to rade nisu svjesni opasnosti koje mogu proizaći iz ove navike. Zapravo, nema ih malo onih koji to smatraju nečim osrednjim i nerizičnim. [[Povezani članak]]

Je li opasno često gristi usne kada ste nervozni ili tjeskobni?

Grickanje usana se često radi kada je netko nervozan, tjeskoban ili čak pod stresom. Zapravo, često grickanje usana nije nešto zbog čega biste trebali brinuti i nije opasno. Međutim, kada ljudi koji prakticiraju te navike ne mogu ih kontrolirati, oni mogu dovesti do ponavljajućih ponašanja usmjerenih na tijelo poznatih kao stanja ponavljajuće ponašanje usmjereno na tijelo (BFRB). BFRB se razlikuje od nekoga tko samo povremeno pokazuje ponašanje grize usne. Kod osoba s BFRB-om, ponašanje uzrokuje da se osjeća depresivno ili kao rezultat poremećaja. Kronično grizenje usana primjer je ponašanja BFRB-a. Stanje se odnosi na ponašanja koja se provode svjesno i uzastopno, kao što je navika oštećenja kože, kose ili noktiju. BFRB se može pojaviti kao situacija u kojoj se osoba može osjećati tjeskobno, nervozno ili neugodno. Ljudi s BFRB-om misle da ponavljajuće ponašanje može pružiti olakšanje od bolnih emocija. Međutim, još uvijek postoji nekoliko studija koje vjeruju da je grizenje usana stanje BFRB. Većina slučajeva istraživanja BFRB-a usredotočuje se na tri najčešće navike, i to:

• Čupanje kose ili trihotilomanija
• Čupanje kože ili ekskorijacija
• Grickanje noktiju ili onikofagija

Navika grickanja usana zbog određenih fizičkih stanja

Osim psihičkih stanja, navike grizenja usana mogu biti uzrokovane i fizičkim stanjem. Fizički uvjeti mogu uzrokovati da osoba ugrize usnu kada koristi usta za razgovor ili žvakanje. Uzroci grizenja usana temelje se na fizičkim uvjetima, uključujući:

• Problemi s poravnanjem zuba, također poznati kao malokluzija. Ovo uključuje pregristi i podgriz što može uzrokovati gustoću zuba. Ovo stanje uzrokuje da češće grizete usne.
• Temporomandibularni poremećaj ili TMD, što je stanje koje uzrokuje bol i disfunkciju u TMD-u. Temporomandibularni zglob je zglob koji povezuje vašu donju čeljust s vašom lubanjom. To može uzrokovati da ljudi slučajno ugrizu usne.

Osim grizenja usana, osobe s malokluzijom ili TMD-om često će gristi usne, obraze ili jezik. Ovo stanje se može prevladati savjetovanjem sa stomatologom. Stomatolog može pružiti tretman, kao što je postavljanje aparatića ili uklanjanje jednog ili više zuba. Međutim, ako je navika grickanja usana dovoljno kronična i uznemirujuća, trebate se odmah posavjetovati s liječnikom kako biste saznali točan uzrok. [[Povezani članak]]

Kako se nositi s kroničnim navikama grizenja usana

Ponašanje grizenja usana može se liječiti na različite načine, ovisno o uzroku ponašanja. Ako do ovakvog ponašanja dolazi zbog smetnje u zubima onda je problem potrebno konzultirati sa stomatologom. U međuvremenu, ako je to zbog psiholoških čimbenika, savjetovanje ili bihevioralna terapija može biti odgovor. Ovdje su neke vrste terapije koje se mogu učiniti za prevladavanje kroničnih navika grickanja usana.

1. Kognitivno bihevioralna terapija

Osobe s BFRB-om mogu se liječiti kognitivno bihevioralnom terapijom ili kognitivna bihevioralna terapija (CBT). Kognitivno-bihevioralna terapija je pristup korak po korak koji se usredotočuje na specifične promjene ponašanja identificirajući njihove uzroke. Osim toga, ova terapija podučava i vještine koje mogu pomoći osobi da promijeni svoje ponašanje i razmišljanja u budućnosti.

2. Trening za preokret navike (HRT)

Trening za preokret navike (HRT) ili terapija za poništavanje navika jedna je vrsta CBT terapije za koju se vjeruje da je učinkovita za osobe koje pate od ponavljajućeg ponašanja grizenja usana. Tri su ključna koraka u provođenju HNL terapije, uključujući:

• Radite terapiju podizanjem svijesti kako bi ljudi obratili pažnju na vaše navike grickanja usana
• Stvaranje suprotnog odgovora što je drugačija radnja koju osoba može izvesti kada osjeti želju da ugrize usnu
• Osigurajte društvenu podršku koja vam može pomoći da prevladate naviku da budete tjeskobni ili nervozni

3. Dijalektička bihevioralna terapija (DBT)

Dijalektička bihevioralna terapija (DBT) je još jedna terapijska opcija koja se koristi za liječenje BFRB, uključujući grizenje usana. Ljudima s BFRB-om možda će trebati pomoć u regulaciji emocija, kao što je tjeskoba. Ova terapija također može biti korisna za liječenje uzroka koji stoje iza ponavljajućih ponašanja usmjerenih na tijelo. Neki aspekti koji su naglašeni u DBT terapiji su pažnja, tolerancija pritiska, emocionalna regulacija i međuljudska učinkovitost.

4. Lijekovi

Zapravo, ne postoje specifični lijekovi za liječenje stanja BFRB. CBT i HNL terapija se smatra učinkovitijom od primjene lijekova. Međutim, neki pacijenti također uzimaju antidepresive i lijekove protiv opsesije, kao što su: klomipramin ili selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prije nego što se odlučite za uzimanje lijekova, svakako se prvo posavjetujte s psihijatrom kako biste odabrali pravi lijek.

Bilješke iz SehatQ-a

Grickanje usana se često radi kada je netko nervozan ili tjeskoban. Ovo stanje zapravo nije razlog za zabrinutost. Međutim, ako vaša navika grickanja usana ometa vaše aktivnosti i snižava kvalitetu života, pokušajte razgovarati o tome s psihologom, psihijatrom ili savjetnikom. Stručnjaci će pomoći identificirati uzrok i propisati odgovarajuće liječenje.