cultureaftercomputation.com

Postati ronilac nije bez rizika. Ono što vreba je dušična narkoza, koja je privremeno stanje koje može ozbiljno utjecati na zdravlje ronioca. Dušična narkoza nastaje kada ronilac udahne plin koji se mijenja pri ulasku u dubine ispod 30 metara. Postoje mnogi drugi pojmovi osim dušične narkoze, kao npr narks, zanos dubine, efekt martinija, i narkoza inertnog plina. Iako ovo stanje može trajati kratko, posljedice na zdravlje ronioca nisu šale.

Kako nastaje dušična narkoza?

Prilikom ulaska u vodu, ronilac udiše plin kroz spremnik kisika koji sadrži dušik, kisik i druge plinove. Kada ronilac uđe na dubinu veću od 30 metara, pritisak u vodi raste. Kao rezultat toga, udahnuti plin može doživjeti promjene. Zbog toga će se većina ronilaca koji dožive dušičnu narkozu osjećati neugodno, sa simptomima kao što su:

• Zamagljen vid
• Kratkoročni gubitak pamćenja
• Osjećaj kao da ste pijan
• Ne mogu se koncentrirati
• Javlja se osjećaj euforije
• Dezorijentiranost
• Smanjena funkcija mišića i živaca
• Previše usredotočen na određena područja
• halucinacija
• Osjećaj straha ili panike bez razloga
• Gubitak svijesti
• Smrtna koma

Općenito, početni simptomi dušične narkoze će se osjetiti kada ronilac zađe dublje od 30 metara. Sve dok ne zaronite dublje, simptomi dušične narkoze neće se pogoršati. Nadalje, kada se ronilac vrati na površinu, simptomi dušične narkoze će nestati sami od sebe. Ali kada ronilac ode na dubinu od oko 90 metara, simptomi dušične narkoze mogu postati ozbiljniji. Na to utječu i simptomi dušične narkoze kao što su zamagljen vid i dezorijentacija zbog čega ronilac nesvjesno ide dublje. [[Povezani članak]]

Uzroci dušične narkoze

Do sada istraživači nisu sigurni što točno uzrokuje dušičnu narkozu. No, prema analizama, kada ronilac udahne plin ispod 30 metara, povećava se i tlak kisika i dušika u krvi. Posljedično, doći će do pritiska na središnji živčani sustav u tijelu ronioca. Što je tlak veći, dušik će ući u masno tkivo u živčanim stanicama mozga tako da je poremećen prijenos signala u i iz mozga. Zato na grčkom jeziku narkoza dolazi od riječi "narke" što znači "utrnulost". Ovo se stanje može dogoditi svakome, posebno onima koji rone dovoljno duboko. Mozak ronioca će sporije reagirati tako da je narušena sposobnost donošenja odluka. Također narušava koordinaciju i pamćenje ronioca.

Kako spriječiti dušičnu narkozu

Svaki ronilac mora jako dobro poznavati posljedice procesa ronjenja koji radi. Osim prilagođavanja dubine ronjenja prema svojim sposobnostima, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste spriječili nastanak dušične narkoze:

• Osigurajte odgovarajući odmor i unos tekućine prije i nakon ronjenja
• Nemojte roniti ako vam je tijelo umorno ili nesposobno jer se dušična narkoza može pogoršati
• Vježbajte se redovito navikavati na osjećaje simptoma dušične narkoze
• Kada se dižete na površinu, činite to postupno i pravite pauzu od 10-30 sekundi svakih 10 metara
• Pobrinite se da ostanete topli prije i nakon ronjenja
• Obavezno se opremite što učiniti u hitnim slučajevima

Također zapamtite za ronioce, ne postoji tolerancija na simptome dušične narkoze. Odnosno, kada netko danas zaroni i uopće ne osjeti dušičnu narkozu, to ne znači da će se isto dogoditi i sljedeći dan. [[Povezani članak]]

Bilješke iz SehatQ-a

Iako je dušična narkoza privremeni simptom, mogući su dugoročni učinci. Neki se ronioci mogu osjećati dezorijentirano čak i nakon povratka na površinu. U drugim slučajevima, ronioci također mogu izgubiti svijest, pa čak i pasti u komu dok su još u vodi. Uvijek će postojati mogućnost da ronilac doživi dušičnu narkozu, samo se simptomi razlikuju. Prilikom ulaska u vodu postoji opasnost po život. Opći savjet među roniocima je da se prema dušičnoj narkozi ponašate kao prema neprijatelju i da ne budete pretjerano pogođeni poznavanjem svojih granica.